Hodogram u svezi smrtnog slučaja Spomen na... Objave u Večernjem listu Organizacija događaja Kreativna rješenja Spomen web shop Usluge za dijasporu Utjeha Savjeti Filantropija Tradicija Najčešća pitanja i razmišljanja

POTREBAN VAM JE PRAVNI SAVJET?

Kontaktirajte nas.
 

Na Vaša pitanja odgovara Maro Ogresta, dipl. iurpravni savjeti

 PITANJE:

Mužu jedincu majka je darovala kuću koju smo u braku zajedno adaptirali. Muž već 2 godine ima ljubavnicu i ne živi u toj kući, ja i sin brinemo o svekrvi koja ga želi razbaštiniti i sve ostaviti unuku. Da li je to moguće budući mu je kuću već darovala pred 7 godina, može li se taj ugovor o darovanju uopće poništiti i promijeniti? Svekrva strahuje naime da bi njenom smrću sin mogao nas ostaviti na cesti. Upravo zbog toga smo trenutno u postupku sporazumne rastave kako on ne bi mogao prodavati dio po dio imanja bez mog znanja.

Rezika-Krk

ODGOVOR:

Poštovana, darovanje bi se u konkretnom slučaju moglo opozvati iz slijedećih razloga:

zbog osiromašenja darovateljice (ako nakon što je sinu darovala kuću toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje)

zbog grube nezahvalnosti obdarenika tj. daroprimatelja.

U oba slučaja je upitno da li bi majka uspjela sa tužbom za opozivom darovanja. U prvom slučaju se sin može obraniti na način da majci osigura novčana sredstva koja joj nedostaju za uzdržavanje u granici opravdanih potreba (npr. da joj plaća dom…) U drugom slučaju bi takav razlog bio da je sin prema majci počinio djelo kažnjivo po zakonu ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema majci (iz postavljenog upita se da iščitati da ne postoji takav razlog za opoziv darovanja).

Čak i da majka uspije s tužbom za opoziv darovanja i potom kuću oporukom ostavi unuku, sin bi u ostavinskom postupku iza njene smrti mogao tražiti nužni dio koji iznosi ½ onoga što bi naslijedio kao zakonski nasljednik, odnosno imao bi pravo na ½ kuće.

Iako to nije bilo pitanje napominjem da supruga ni u kom slučaju nema pravo tražiti suvlasništvo kuće, već bi eventualno imala pravo od supruga tražiti određeni novčani iznos na ime zajedničkog ulaganja.

 

 

PITANJE:
Majka mi je umrla u Splitu, gdje je živjela zadnjih nekoliko godina, s time da nikada nije mijenjala zagrebačku adresu, odnosno osobnu iskaznicu koja je izdana u Policijskoj upravi Zagrebačkoj i glasi na: Zagreb, Ilica 1. Gdje će se voditi ostavinski postupak i pred kime?
Ivica L., Zagreb

ODGOVOR:
Poštovani,
mjesto u kojem je Vaša majka umla nije bitno za ostavinski postupak obzirom da se isti vodi kod suda, odnosno javnog bilježnika kao povjerenika suda na čijem je području Vaša majka u vrijeme smrti imala prijavljeno prebivalište. Dakle, postupak će se voditi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu kao mjesno nadležnim sudom, odnosno pred javnim bilježnikom kojeg odredi Općinski građanski sud u Zagrebu.

 

PITANJE:
Moj otac je prije desetak godina sačinio oporuku kojom je stan u Zagrebu, u kojem živim, ostavio mom bratu Nikoli, dok je vikendicu na moru, ostavio meni. Otac je imao dvoje djece, mog brata Nikolu i mene. Majka nam je umrla prije nego je otac sačinio oporuku. Da li je takva oporuka valjana i kakva su moja prava vezano za stan u kojem živim, a koji je otac ostavio oporukom mom bratu? Šta je s ostalom imovinom oca koja nije obuhvaćena oporukom?
Miran, Zagreb

ODGOVOR:
Poštovani,
oporuka je razredba posljednje volje kojom ostavitelj (u ovom slučaju Vaš otac) raspolaže svojom imovinom za slučaj smrti. Dakle, Vaš je otac imao pravo raspolagati imovinom na način kako je to i učinio oporukom. Naravno, postoje zakonska ograničenja kojim se štite nasljednici da se ne bi dogodilo da jedan nasljednik dobije sve, a ostali ništa. Taj institut se zove nužni dio, i njime je određen krug osoba kojima je oporučitelj dužan ostaviti dio svoje imovine. Nužni dio iznosi polovicu dijela koji bi nasljedili na temelju zakona, odnosno da Vaš otac nije sačinio oporuku. U Vašem slučaju postoje dva zakonska nasljednika, Vaš brat i Vi, što znači da je Vama Vaš otac bio dužan ostaviti ¼ imovine. Da bi se utvrdilo da li je Vaš otac svojom oporukom povrijedio Vaš nužni dio potrebno je utvrditi vrijednost njegove imovine u trenutku smrti te od nje odbiti dugove, uključivo troškove pokopa, popisa i procjene imovine. Ostatak koji se na taj način dobije naziva se čista ostavina i njoj se pribraja vrijednost svih darova koje je ostavitelj za života učinio prema nekom zakonskom nasljedniku te vrijednost darova koje je učinio trećeim osobama u zadnjoj godini života. Tako utvrđena vrijednost ostavine čini osnovicu temeljem koje se utvrđuje da li je oporukom povrijeđen Vaš nužni dio.
Imovina koju Vaš otac nije rasporedio oporukom predstavlja zakonski nasljedni dio i nju nasljeđujete Vaš brat i Vi na jednake dijelove.

 

PITANJE:
Nakon smrti moje majke saznala sam da je prije par godina s mojom sestrom sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim joj je ostavila stan u kojem je majka živjela do smrti. Taj stan je jedina imovina koju je moja majka posjedovala u trenutku smrti. Da li je takav ugovor valjan i da li ga ja kao jedan od nasljednika mogu poništiti?
Miljenka, Velika Gorica

ODGOVOR:
Poštovana,
ugovor o doživotnom uzdržavanju je ugovor kojim se jedna ugovorna strana (davatelj uzdržavanja) obvezuje doživotno uzdržavati drugu ugovornu stranu ili čak neku treću osobu (primatelja uzdržavanja), a druga ugovorna strana joj se obvezuje dati svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje te imovine odgođeno do smrti primatelja uzdržavanja. Takav ugovor ne mora biti sklopljen između ostavitelja i nasljednika, što znači da ga je Vaša majka mogla sklopiti sa bilo kime drugime. Ukoliko je takav ugovor sklopljen u propisanoj formi (ovjeren od suca nadležnog suda ili solemniziran po javnom bilježniku, odnosno u obliku javnobilježničkog akta), te ukoliko je Vaša sestra uredno ispunjavala svoje ugovorne obveze, tada je takav ugovor pravovaljan i, na Vašu žalost, ne može ga se poništiti. Za njegovu valjanost nije bitno ni da li je sklopljen neposredno prije smrti Vaše majke. Čak i u tom slučaju ga se, pod gore navedenim pretpostavkama, ne bi moglo poništiti.

 

PITANJE:
Koja je razlika između ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju? Jedan od tih ugovora u odnosu na svoj stan želim sklopiti sa sinom s kojim živim i koji brine za mene obzirom da sam bolestan i praktički nepokretan. Imam još jednu kćer koja živi sa svojim suprugom i stambeno je zbrinuta, dok mi je supruga umrla prije pet godina.
Marko, Karlovac

ODGOVOR:
Poštovani,
u oba ta ugovora se jedna ugovorna strana (davatelj uzdržavanja) obvezuje doživotno uzdržavati drugu ugovornu stranu ili čak neku treću osobu (primatelja uzdržavanja), a druga ugovorna strana joj se obvezuje dati svu ili dio svoje imovine. Temeljna razlika između ta dva ugovora jest u trenutku stjecanja prava vlasništva imovine koja se prenosi na davatelja uzdržavanja. Kod ugovora o doživotnom udržavanja je to u trenutku smrti primatelja uzdržavanja, dok je kod ugovora dosmrtnom uzdržavanju to (u pravilu) u trenutku sklapanja ugovora.
Dakle, ako je Vaša namjera zaštiti sina s kojim živite i koji brine za Vas, onda Vam svakako preporučam da s njime sklopite ugovor o dosmrtnom uzdržavaju. Ukoliko prilikom sklapanja takvog ugovora želite sebe zaštiti da Vas sin naknadno ne iseli iz stana, tada Vam preporučam da u ugovor unesete odredbu kojom se na tom stanu u Vašu korist zasniva pravo doživotnog uživanja te takav ugovor zabilježite u zemljišnim knjigama.

PITANJE:
Što je smrtovnica, a što smrtni list? Koji podaci se unose u jedan, a koji u drugi dokument, i koji je od ta dva dokumenta bitan za ostavinski postupak?
Marina, Imotski

ODGOVOR:
Poštovana,
smrtovnica je isprava koja sadrži podatke o ostavitelju, njegovim srodnicima, bračnom drugu, ostavini, oporuci te druge podatke relevantne za vođenje ostavinskog postupka.
Smrtni list je zapravo naziv obrasca i predstavlja potvrdu o činjenici smrti, koja činjenica se upisuje u državne matice o osobnom stanju građana.
Obje isprave sastavlja, odnosno izdaje matičar, međutim već iz njihovih definicija je jasno da je smrtovnica bitna za ostavinski postupak, štoviše ona Zakonom o nasljeđivanju predviđena kao isprava na temelju koje se pokreće ostavinski postupak. Valja naglasiti da smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo glede podataka koji potječu iz matice umrlih, što znači da se u ostavinskom postupku može utvrđivati da u ostavinu spada i imovina koja nije navedena u smrtovnici.

 

PITANJE:
Imam troje punoljetne djece, dvije kćeri i sina. Sa starijom kćeri sam u izuzetno lošim odnosima, prvenstveno iz razloga što me ne poštuje kao oca i vrlo je rastrošna. Da li je mogu razbaštiniti obzirom da sam joj već do sada posudio veću količinu novca koju mi nije vratila te mi je nedavno rekla da mi ga niti ne želi vratiti?
Davor, Pregrada

pravni savjetiODGOVOR:
Poštovani,
postoji mogućnost da „razbaštinite“ Vašu kćer, i to na način da je isključite iz nasljedstva jer se takovim postupanjem teže ogriješila prema Vama. Uvjeti i razlozi isključenja nasljednika (i to nužnih) reguliran je odredbom članka 85. Zakona o nasljeđivanju.
Ukoliko Vaša kćer ima malodobne djece, postoji mogućnost i da je lišite nužnog dijela u njihovu korist. Uvjeti i razlozi lišenja nužnog dijela regulirani su odredbom članka 88. Zakona o nasljeđivanju. Naravno, razlog lišenja nužnog dijela bi bila njezina rastrošnost i rasipništvo.
Konačno, možete je „razbaštiniti“ i posrednim putem, na način da sa ostalim nasljednicima sklopite ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju temeljem kojih ćete svu svoju imovinu raspodijeliti  njima. Time ćete dobiti željeni učinak, a taj je da u trenutku Vaše smrti neće postojati ostavina, odnosno Vaša kćer iza Vas neće imati što nasljediti.

 

PITANJE:
Umro mi je brat koji je bio izuzetno bogat, a nikada se nije ženio, niti je imao djece? Oporukom je sve ostavio drugom bratu, a meni ništa. Čuo sam da postoji krug nasljednika koji bez obzira na oporuku moraju dobiti nešto iz ostavine pa me zanima da li ja spadam u takav krug nasljednika, a ako spadam na koliki dio ostavine imam pravo?
Antonio, Split

ODGOVOR:
Poštovani,
krug nasljednika koji Vi spominjete su tzv. nužni nasljednici. Tko spada u nužne nasljednike regulirano je odredbom članka 69. Zakona o nasljeđivanju. Temeljem cit. odredbe u kategoriju nužnih nasljednika ulaze potomci ostavitelja, njegova posvojčad i njihovi potomci, bračni dug ostavitelja, te pod određenim okolnostima i roditelji ostavitelja, njeogovi posvojitelji i ostali preci ostavitelja (djedovi, bake, pradjedovi, prabake itd.). S obzirom da je krug nužnih nasljednika strogo zakonski definiran, Vi na žalost ne spadate u krug nužnih nasljednika i nemate pravo na nužni dio.

 

PITANJE:
Otac mi je umro prije nekoliko godina. Nije ostavljao oporuku tako da smo ga moj brat i ja naslijedili na jednake dijelove. Nedavno smo saznali da je imao u vlasništvu i zemljište pored Vrbovca koje nije ušlo u ostavinu, odnosno nije raspoređeno rješenjem o nasljeđivanju. Šta nam je sada za raditi kako bi i ta zemlja prešla u vlasništo mog brata i mene?
Valerija, Grubišno Polje

ODGOVOR:
Poštovana,
jednom doneseno rješenje o nasljeđivanju ne predstavlja prepreku da se ostavina, odnosno imovina za koju se nije znalo u trenutku donošenja rješenja o nasljeđivanju, naknadno rasporedi nasljednicima. U takvoj situaciji sud neće ponovno provoditi ostavinski postupak, već će tu naknadno pronađenu imovinu novim rješenjem rasporediti nasljednicima prema ključu diobe iz već donesenog rješenja. Iznimno će se ostavinski postupak ponovno provoditi ukoliko se u prijašnjem ostavinskom postupku jedan od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. To je i logično obzirom da se nasljednik može odreći ili ustupiti samo onaj dio nasljedstva za kojeg je znao u trenutku vođenje postupka. U Vašem slučaju to znači da se ostavina neće ponovno provoditi već će sud donijeti rješenje kojim Vaš brat i Vi zemljište pored Vrbovca naslijeđujete na jednake dijelove. Naravno, Vi ste dužni inicirati postupak naknadno pronađene imovine na način da ćete sudu dostaviti zemljišnoknjižni izvadak, odnosno druge relevantne isprave iz kojih proizlazi da je Vaš otac bio vlasnik navedenog zemljišta. Sud na takve stvari ne pazi po službenoj dužnosti. Zakon ne predviđe obvezu da svi nasljednici zajedno iniciraju postupak raspoređivanja naknadno pronađene imovine, već je dovoljno da to učini samo jedan od nasljednika.

 

PITANJE:
Otac je prije nekoliko godina sačinio pisanu oporuku pred dva svjedoka i istu pohranio u sudu. Nakon što je umro, brat mi je rekao da je otac nakon pisane oporuke sačinio usmenu oporuku pred ista dva svjedoka i tom oporukom u potpunosti izmijenio staru oporuku. Da li je takva usmena oporuka valjana i da li pisana oporuka ima jaču pravnu snagu od usmene oporuke, bez obzira na vrijeme njezina sačinjenja?
Mila, Ljubljana

ODGOVOR:
Poštovana,
Zakon o nasljeđivanju poznaje oba oblika oporuke. Pisana oporuka pred svjedocima jest oporuka koju sastavlja netko drugi u ime oporučitelja koji zna čitati i pisati i u trenutku sastavljanja oporuke može čitati i pisati, i takvu oporuku oporučitelj mora potpistai pred dva istodobno nazočna svjedoka. Usmena oporuka je po svojoj prirodi izvanredna oporuka i može se sačiniti pred dva istodobno nazočna svjedoka u izvanrednim okolnostima zbog kojih ju ostavitelj nije u stanju sastaviti u drugom zakonski priznatom obliku. Takva oporuka prestaje vrijediti protekom 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti u kojima je napravljena. Zakon o nasljeđivanju ne daje primat određenim oblicima oporuke tako da je relevantna ona oporuka koja je zadnja sačinjena, naravno pod uvjetom da je sačinjena u propisanoj formi. Dakle, ukoliko je Vaš otac usmenu oporuku pred svjedocima sačinio u izvanrednim okolnostima i umro unutar roka od 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti, tada ćete ga Vaš brat i Vi nasljediti na temelju takve, usmene oporuke. Ukoliko takvu oporuku nije sačinio u izvanrednim okolnostima, odnosno ukoliko je umro nakon proteka roka od 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti, tada ćete ga Vaš brat i Vi nasljediti na temelju ranije, pisane oporuke. Na kraju napominjem da činjenica da su ista dva svjedoka nazočila sačinjenju obiju oporuka nije od utjecaja na njihovu valjanost.

 

PITANJE:                                                                                                                  

Moj izvanbračni suprug je umro prije nekoliko dana. Nikada se nismo vjenčali, a tijekom izvanbračne zajednice koja je trajala 10 godina dobili smo dvoje zajedničke malodobne djece. Izvanbračni suprug iz prijašnjeg braka ima jednu malodobnu kćer. Da li ja nasljeđujem svog izvanbračnog druga zajedno sa svom njegovom djecom i u kojem omjeru. Da li njegovo djete iz prijašnjeg braka nasljeđuje pok. izvanbračnog supruga jednako kao i naša zajednička djeca?

Ivana, Sinj

ODGOVOR:

Poštovana,

iz Vašeg pitanja se da razabrati da Vaš izvanbračni suprug nije sačinio nikakvu oporuku pa ću Vam po tom pretpostavkom i odgovoriti na pitanje. U pravu nasljeđivanja izvanbračni suprug je izjednačen s bračnim. To je jedno od osnovnih načela nasljednog prava i kao takvo je uneseno u odredbu čl. 8. Zakona o nasljeđivanju. Bračni, tj. izvanbračni suprug ulazi u prvi nasljedni red zajedno sa djecom ostavitelja i nasljeđuje ga na jednake dijelove. Zakon o nasljeđivanju isto tako ne pravi razliku između djece iz „prijašnjeg braka“ i djece iz braka, odnosno izvanbračne veze u kojoj je ostavitelj bio u trenutku smrti. Dakle, Vašeg izvanbračnog supruga nasljeđujete Vi i sva njegova djeca na jednake dijelove, što znači da ćete svi dobiti po ¼ nasljedstva.

 

 

PITANJE:

Zanima me da li osoba koja nasljeđuje imovinu ima neka veća prava od ostalih nasljednika, ako je  rođena i odrasla u toj kući, ako redovno plaća režije i godišnji porez. Ta kuća se vodi kao kuća za odmor i to je rodna kuća moga oca. Osim njega udio u nasljedstvu ima i od tatine tete nećak u drugom koljenu koji nikad nije ni bio u toj kući niti zna gdje je. I ta teta je kao cura otišla iz te kuće. Zanima me da li se može sporiti njegovo nasljedstvo pošto se on niti brine niti ulaže u tu kuću?

Ana

ODGOVOR:

Poštovana, 

on ne može osporiti njegovo nasljedstvo (pravo na nasljedstvo), ali ima pravo na izdvajanje iz ostavine ako je s ostaviteljem živio u toj kući i svojim radom ili davanjima pridonio da se imovina ostavitelja poveća. Taj dio imovine (koji se utvrđuje u sudskom postupku na zahtjev samog nasljednika) ne ulazi u ostavinu, niti se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio. Ako je Vaš otac samo plaćao režije i godišnji porez tada nema pravo na izdvajanje ostavine, već ima pravo nećaka (sunasljednika) teretiti za režije i godišnji porez koje je platio nakon smrti ostavitelja, i to u iznosu koji odgovara njegovom nasljednom dijelu.

PITANJE: 

 

Poštovani, moj suprug je sin jedinac, a otac mu je udovac, odnosno, u slučaju očeve smrti, bio bi mu jedini nasljednik. Međutim, moj suprug ne želi da imovina njegovog oca pripadne njemu, nego bi želio da sva imovina njegovog oca bude podijeljena na jednake dijelove meni i njegovoj kćeri iz prošlog braka (koja je maloljetna).

Koji bi bio najbolji način da moj svekar podijeli svoju imovinu kao što sam navela? Da li darovnim ugovorom ili oporukom ili možda postoji još neki način? Naravno, ne bismo htjeli plaćati porez.

Ljiljana

ODGOVOR:

Poštovana,

      najjednostavniji način je da vaš suprug prihvati nasljedstvo, a onda ugovorom o darovanju imovinu raspodjeli na jednake dijelove kćeri  i vama tj. supruzi. Samo u tom slučaju ne postoji obveza plaćanja bilo kakvog poreza.

 

PITANJE:
 

Poštovani, molim Vas odgovore na slijedeća pitanja:
            1. Iza svekrove smrti ostala je imovina (ostavina) koja se dijeli na svekrvu, njihove
dvije kćeri i na moje dvije kćeri kao djece sina pokojnog svekra. Svekrva je jednim pismenim
podneskom sudu ( koji nije potpisan) svoj dio "dala" jednoj od svojih kćeri. Da li je to valjano u takvoj formi i na takav način?
            2. U tijeku postupka umrla je i svekrva a jedna njihova kćer osporava sadržaj ostavine i upućena je u parnicu jer je stavila prigovor da je svekrva trebala imati bračnu stečevinu koja ne bi išala u nasljedstvo, odnosno i taj dio navodno bi pripao njoj. Da li ona može to tražiti u "njeno ime" te da li i tako utvrđenu ostavinu može samo ona naslijediti a ne i svi ostali nasljednici?

 S poštovanjem, Aurelia

 ODGOVOR:

Poštovana,

1. Izjava kojom jedan od nasljednika svoj nasljedni dio ustupa drugom sunasljedniku (upravo o tome se radi u konkretnom slučaju) jest Nasljednička izjava. Da bi takva izjava bila valjana mora biti dana na zapisnik pred ostavinskim sudom (javnim bilježnikom) ili u formi javno ovjerovljene izjave. Dakle, u konkretnom slučaju se ne radi o valjanoj Nasljedničkoj izjavi jer nije dana u zakonom propisanoj formi.

2. Čim je upućena u parnicu znači da ima pravo istaknuti prigovor da određeni dio imovine ne ulazi u ostavinu. S obzirom da je nevaljana Nasljednička izjava svekrve nije moguće da njezina ostavina (ili dio ostavine) pripadne samo jednoj kćeri. Inače, kada bi se u parnici i utvrdilo da određeni dio ostavine iza pokojnog svekra predstavlja bračnu stečevinu pokojne svekrve tada bi i taj dio naslijedile kćeri na jednake dijelove kao njezini zakonski nasljednici.

 

PITANJE:

Živim sa tatom u stanu, roditelji su rastavljeni, stan glasi na oba roditelja i još se otplaćuje (tata ga je na kredit dobio preko firme). Ja sam se u međuvremenu oženio i odlučio sam kupiti mali stan u koji bi tata išao živjeti. To je ujedno i moja prva nekretnina i na to ne plaćam porez. Zanima me dali na ovaj drugi stan plaćam porez jer su mi roditelji rekli da su napisali da taj stan ostavljaju meni (napominjem da imam i sestru). Da li je moguće napisati važeću oporuku koja se ne ovjerava kod javnog bilježnika i koja će omogućiti da nakon njihove smrti ne platim porez na taj stan?

Ivan

ODGOVOR:

Poštovani,

roditelji mogu oporučno stan ostaviti Vama. Za valjanost oporuke nije potrebno da se ovjeri kod javnog bilježnika te na takvo stjecanje stana ne bi plaćali porez na promet nekretnina jer bi ga naslijedili od roditelja kao nasljednik prvog nasljednog reda. Jedini problem jest činjenica da imate sestru koja isto tako ima pravo na nasljedstvo pa  mogla bi tražiti svoj nužni dio. Nužni dio je ½ onoga što bi naslijedila da nije bilo oporuke, a to je u konkretnom slučaju ¼ stana. To sve naravno pod pretpostavkom da roditelji nemaju druge imovine osim tog stana.

 

PITANJE:

Poštovani,

od smrti moga djeda prošla je 51 godina. Tek prije 2 godine kod javnog bilježnika je održana ostavinska rasprava. Rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno je da svaki od 16 nasljednika (uključujući i mog oca) ima udio na svakoj od 32 čestica, koliko je ostalo iza djeda kao ostavština. Što dalje? Hoće li sud još sazivati kakvu raspravu, ili bi se oni trebali među sobom dogovoriti kako će podijeliti nekretnine?

Da li mi imamo pravo koristiti se ostavštinom? (npr: možemo li staviti kamp-kućocu na neku od tih čestica).

NAPOMENA: Očeva sestra već godinama koristi zajedničku kuću iako i moj otac ima pravo na udio u kući!

Unaprijed zahvaljujem!

Ivana

ODGOVOR:

Poštovana,

sud neće sazivati novu raspravu jer je rješenjem o nasljeđivanju odredio sve što je u njegovoj nadležnosti, a to je da nasljednicima pripada određeni suvlasnički dio svake od naslijeđenih čestica sukladno zakonu. Sve ostalo nije u sferi ostavinskog suda/javnog bilježnika tj. nasljednog prava i ostaje na nasljednicima da se dogovore međusobno. Svaki od nasljednika ima pravo koristiti se ostavinom u okviru onoga što su naslijedili, pa tako i staviti kamp-kućicu na jednu od čestica. Svaki od preostalih nasljednika bi teoretski mogao tome prigovoriti i reći da se time uzurpira njihov nasljedni dio, odnosno da ih se time kao jednog od sunasljednika ometa u korištenju tih čestica. Nasljednici se isto tako imaju pravo dogovoriti i drugačije raspodijeliti naslijeđene čestice (da svakome od nasljednika pripadne određena čestica u cijelosti), ali to isto tako ne spada u sferu nasljednog prava.

 

 

PITANJE:

Poštovani!

Molio bih pravni savjet u svezi ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Naime roditelji su sa bratom sklopili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju čime su sve njihove nekretnine prešle u njegovo vlasništvo. U međuvremenu brat je obolio od karcinoma i nažalost bolest je trenutno u završnoj fazi. Pitanje je šta se dešava sa roditeljima i nekretninama s obzirom da pružatelj uzdržavanja neće moći ispoštivati ugovor. Brat je oženjen i ima troje djece. Da li oni automatski preuzimaju obvezu uzdržavanja i upisuju se kao vlasnici nekretnina ili se obveze iz ugovora poništavaju? Trebaju li roditelji zatražiti poništenje ugovora ukoliko ne žele da se isti prenese na bratovu suprugu i njihovu djecu?

Zahvalan na odgovoru, Marijo

ODGOVOR:

Poštovani,

ukoliko davatelj uzdržavanja (Vaš brat) umre prije primatelja uzdržavanja (Vaši roditelji) tada njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegove nasljednike. Ako oni na to ne pristanu tada se ugovor raskida a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdržavanje te su dužni vratiti primateljima uzdržavanja ono što je temeljem ugovora stekao, a to su u konkretnom slučaju nekretnine primatelja uzdržavanja.

 

PITANJE:

Poštovani,

na ostavinskoj raspravi poslje smrti oca moj brat se odrekao nasljedstva u korist naše majke. Tada smo ja i sestra i majka proglašeni nasljednicima. Kasnije je majka umrla /bez oporuke/ sad me zanima dali i moj brat ima pravo nasljeđivanja?

Zahvaljujem, Ante

ODGOVOR:

Poštovani, Vaš brat ima pravo nasljeđivanja jer se odrekao samo nasljedstva iza pokojnog oca, ne i iza pokojne majke. Inače, iz Vašeg pitanja proizlazi da se Vaš brat nije odrekao nasljedstva iza pokojnog oca, već je isto prihvatio i svoj nasljedni dio ustupio majci. Izjava o odricanju od nasljedstva nije isto što i izjava o prihvatu nasljedstva i ustupu svog nasljednog dijela jednom od sunasljednika.

 

PITANJE:

Poštovani,

svaki odvjetnik kojega sam kontaktirao u vezi svog slučaja dao je drugačije tumačenje. Dakle:

- radi se o stanu kojeg sam nadogradio na postojeći objekt - prizemnicu temeljem uredne građevinske dozvole izdane 1984. na temelju izjave vlasnika prizemnice, mog oca.
- u očevoj izjavi se navodi da daje dozvolu za nadogradnju meni, imenom i prezimenom za mene i moju obitelj
- stan je izgrađen i opremljen uglavnom mojim sredstvima
- prije upisa stana u zemljišne knjige, otac je ubijen u ratu 1993.
- sazvana je ostavinska rasprava i ostali nasljednici neistinito su tvrdili da su ravnopravno učestvovali u izgradnji tog stana te u ostavinsku masu ulazi i taj stan, iako još nije upisan u zemljišne knjige
- sud donosi presudu da su svi nasljednici suvlasnici u idealnom omjeru. Presuda je konačna - nema žalbe na nju.

Moje pitanje je da li me sud oštetio i da li imam pravo na obeštećenje od države?

Hvala
LP

ODGOVOR

Postovani, da li je stan ušao u ostavinu iza pokojnog oca jest ocjena na temelju dokaza koji su podastrti u sudskom postupku, a sud je očito ocjenio da su svi nasljednici suvlasnici stana u istom omjeru. Ne može se reći da li je sud ispravno odlučio jer bi za to trebalo napraviti uvid u cjelokupni sudski spis, ali to sada nije ni bitno jer je presuda pravomoćna i ovršna. Zakon ne predviđa pravo na odštetu od države u takvim slučajevima.

 

PITANJE:

Molim Vas pomoć. U tijeku sam razvoda braka pa me interesiraju stvari oko podjele bračne stečevine. U braku smo bili 24 godine i za vrijeme braka, sada već pokojni, muževi baka i djed napravili su ugovor o doživotnom uzdržavanju koji glasi na mog muža. Sada me muž želi izigrati oko podjele bračne imovine, kaže mi da ja nemam pravo na polovicu imovine nego 1/4 i htio bi da ja odem iz kuće kako bi on mogao tu živjeti sa svojom novom izabranicom. Ja sam invalidna osoba i za to imam medicinsku dokumentaciju te rješenje o 80% invaliditeta na donje ekstremitete (imam ugrađenu protezu desnog kuka, lijevi kuk također totalno oštećen,zbog bolesti odstranjen mi je lijevi bubreg i jedno rebro,također na svim zglobovima imam degenerativna oštećenja). Teško sam pokretna, ovisna sam o tuđoj pomoći i zbog svih tih zdravstvenih problema ne mogu živjeti u bilo kakvim uvjetima stanovanja. Interesira me da li ugovor o doživotnom uzdržavanju ulazi u bračnu stečevinu te hoće li sud, kod podjele bračne imovine, uzeti u obzir moje zdravstveno stanje i što da radim kako ne bi ostala izigrana nakon svega.

Nadica

ODGOVOR:

Poštovana, ugovor o doživotnom uzdržavanju ulazi u bračnu stečevinu jer se radi o naplatnom pravnom poslu. Drugim riječima imate pravo na polovicu kuće koju je Vaš muž dobio temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju.

Sud prilikom odlučivanja o podjeli bračne imovine ne uzima u obzir zdravstveno stanje jednog bračnog partnera jer ta okolnost, sama za sebe, nije bitna za utvrđivanje i podjelu bračne stečevine.

 

PITANJE:

Poštovani, zamolila bi Vas za savjet i preporuku kako dalje...
Naime, mojem mužu oporukom je pripao gornji kat kuče uz dozvolu da se isti može proširiti sa svojim posebnim ulazom. Muž ima brata i sestru ,brat je dobio donji dio kuče, a sestra oranice...Potpuno vlasništvo nad imovinom ostvarujemo tek nakon smrti oporučitelja.
Zanima me, dali smo mi pravno osigurani, da li nas netko može iz kuče istjerati van ili nešto sasvim treče? Dali se ta oporuka može promjeniti ako se sestra ili brat ne slažu (tokom vremena) oko te dodjele i odluke?!
Dali smo više osigurani po tim pitanjima ako pokrenemo ugovor o darovanju? I zanima me cijena tog darovnog ugovora...
Suzana 

ODGOVOR:

Oporuka je jednostrana izjava volje oporučitelja koju samo on može mijenjati ili opozvati. Iz kuće Vas nitko ne može istjerati, pogotovo ne nakon smrti ostavitelja jer ćete njegovom smrću naslijediti dio iste.  Oporukom oporučitelj raspolaže svojom imovinom nakon njegove smrti, dakle, točno je da ćete postati vlasnici tek nakon smrti oporučitelja. Brat i sestra ne mogu osporavati oporuku jer je ona, kako je to već ranije navedeno, raspoložba posljednje volje oporučitelja na koju nitko ne može utjecati. Ugovorom o darovanju nećete biti osigurani jer brat i sestra mogu tražiti da se takvo darovanje uračuna u ostavinu, odnosno da se sve ono što Vam oporučitelj/i daruje/u za života raspodijeli između svih nasljednika.

 

PITANJE:

Poštovani,

pošto sva nepokretna imovina glasi na mog sada već bivšeg muža, stoga sam ja pokrenula postupak dokazivanja bračne stečevine kako bi se upisala na  ½.  Sada je izvršena zabilježba ovrhe u zemljišnoj knjizi. Ne znam što to točno znači i može li on sada samostalno upravljati imovinom? Pošto je jedna od tih nekretnina u najmu (bivši muž sklopio ugovor sa najmoprimcem) zanima me imam li ja pravo na polovinu najamnine, i što da učinim u  slučaju ako mi se uskrati pravo na najamninu.

ODGOVOR:

Vaš bivši suprug može prodati nekretnine, ali onaj koji bi ih kupio je svjestan da jednog dana ½ istih može pripasti Vama. Ukoliko ishodite pravomoćnu presudu da ½ nekretnine pripada Vama (kao bračna stečevina) tada takva presuda djeluje prema svima koji su te nekretnine stekli nakon zabilježbe spora koji je između Vas i Vašeg supruga. Polovicu najamnine bi imali pravo tražiti tek naknadno, ukoliko uspijete u sporu radi utvrđivanja bračne stečevine.

 

PITANJE:

Poštovani!

Molila bih pravni savjet za slijedeće:

Želim napraviti darovni ugovor na stan na kojem sam vlasnik, tako da do moje smrti je moj, a poslije pripada mojoj kćerki, koja u svojoj bračnoj zajednici nema zajedničke djece, ali ima maloljetnog pastorka, koji živi sa majkom. Koliko sam upoznata darovni ugovori pripadaju samo onima osobama na čije ime glasi, ali u praksi je drugačije, naime želim da isključim zeta iz nasljedstva ukoliko nadživi moju kćerku. S obzirom da imam od druge kćerke unučad pa bi to onda pripalo njima. Interesuje me da li trebam to u ugovoru naglašavati. Hvala, TT

ODGOVOR:

U konkretnoj situaciji je bolje napraviti ugovor o doživotnom, odnosno dosmrtnom uzdržavanju nego ugovor o darovanju. To je iz razloga što se svi ugovori o darovanju nasljednicima mogu osporavati, i to na način da drugi nasljednici mogu tražiti da sve ono što je darovano jednom od nasljednika mora ući u ostavinsku masu. Te mogućnosti kod ugovora o doživotnom, odnosno dosmrtnom uzdržavanju nema.

 

PITANJE:

 Poštovani, da li se zajednička ušteđevina mog oca i majke koju je moj otac oročio mora prijaviti za ostavinsku raspravu?

ODGOVOR:

Ako je on umro, da. Inače, ako je to zajednička oročena štednja onda u ostavini treba dokazati (nasljednici to trebaju učiniti nespornim) da samo pola ušteđevine ulazi u ostavinu, dok je druga polovica samostalna imovina supruge.

 

PITANJE:

Poštovani,

otac je nakon smrti ostao dužan oko 3000kn Zagrebačkoj banci. Moram li ja, njegov sin, vratiti dug jer sam u ostavinskoj naznačen kao njegov nasljednik? Hvala na odgovoru.

 

ODGOVOR:

Da. Nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja, ali samo do visine naslijeđene imovine. Ukoliko naslijeđena imovina vrijedi više od 3.000,00 kn tada ste dug dužni vratiti u cijelosti.

 

PITANJE:

Poštovani,

otac je umro. Ostavinom smo se odrekli njegovog dijela u korist majke.

Stan koji glasi na majku, a u kojem su zajednički živjeli otac, majka, kćer i unuka nije bio na očevo ime, niti je ušao u ostavinu. Otac nije imamo adresu stanovanja na adresi gdje je živo s mojom  majkom i drugima.
Nakon smrti oca i provedene ostavine majka je sklopila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s jednom od kćeri i po tom ugovoru koji nitko nije vidio poklonila kćeri i stan, te stan zaključala i dala ključeve kćeri.

U stanu se nalaze vrijedne stvari koje je priskrbio otac, ali majka kaže da to ništa nije njegovo i da sada sve pripada kćeri s kojom ima ugovor o dosmrtnom uzdržavanju  i da ništa iz stane ne možemo dobiti.

Molim Vas da li je tome tako? Možemo li mi ostala djeca dobiti stvari iz stana mada majka ima sklopljen ugovor s jednom od kćeri.

Hvala

ODGOVOR:

Ugovor o dosmrtnom životnom je ugovor koji ima implikacije na ostavinu iza majke (jednom kada umre) na način da sve ono što je njime raspoređeno ne ulazi u ostavinu i ne naslijeđuje se iza njezine smrti. Ukoliko je ugovor pravilno sastavljen i kćerka izvršava obveze koje iz ugovora proizlaze tada se takav ugovor ne može pobijati. Što se tiče stvari iz stana pitanje je dokazivanja pred sudom čije su one zapravo. Međutim, ako i majka tvrdi da su to stvari od kćerke (da ih je zajedno s ugovorom prenijela na nju) i ako to tako u ugovoru izričito piše tada je vrlo teško dokazati suprotno.

 

 

PITANJE:
Poštovani,
prije mjesec dana umro mi je tata,ostali smo mama i ja sa suprugom i dvoje djece.
Tata ima sina iz prvog braka koji živi u Parizu već 40 god odnosno cijeli svoj život,
i za tih 40 godina samo je tri puta posjetio oca a bilo je razmaka i po 19 godina kad nije dolazio.
Nikada nije pružio nikakvu pomoć našem ocu i nikada u ničemu nije sudjelovao!
Sad me zanima da li on ima jednaka prava da dijeli kuću sa mojom mamom i sa mnom?
Kuću na kojoj sam ja podigao kat i visoko potkrovlje, i koji sam uzdržavao roditelje posebno zadnjih godina jer je tata bio u mirovini već 13 godina, a mama ne radi nigdje.
Molim Vas za savjet, hvala!
 

ODGOVOR:
Sin iz prvoga braka kao zakonski nasljednik ima ista (jednaka) prava kao i drugi zakonski nasljednici, dakle nasljeđuje ostavinu na jednake dijelove. Međutim, Vaše je pravo dokazivati da kat kuće ne ulazi u ostavinsku imovinu jer predstavlja Vašu privatnu imovinu. U tom slučaju trebate postaviti zahtjev za tzv. izdvajanje ostavine.

 

PITANJE:

Poštovani, od pokojnog oca u Beogradu naslijedio sam (po rješenju ostavinske rasprave)  stan u Beogradu i kuću za odmor u Hrvatskoj. Jesam li porezni obveznik u obadvije države i koliko? Moram li nasljedstvo prijaviti Poreznoj upravi?

Zahvalan, A.  iz Pule

ODGOVOR:

Poštovani, obzirom da ste naslijedili nekretnine u dvije različite države one se u poreznom smislu ne dovode u vezu niti uvjetuju plaćanje poreza. Vi bi formalno morali prijaviti poreznu obvezu, tj. Poreznoj upravi dostaviti pravomćno rješenje o nasljeđivanju, međutim kako ste nasljednik prvog nasljednog reda (nasljeđujete pok. oca) niste u obvezi platiti porez na promet nekretnina.

 

 

PITANJE:

Poštovani, dali se može sprovesti ovrha nad česticom na kojoj je zabilježena tužba radi utvrđivanja vlasništva te čestice?

S.I.

ODGOVOR:

Može. Zabilježba spora na nekretnini nije prepreka za provođenje ovrhe na toj istoj nekretnini, jedino što potencijalni kupci unaprijed znaju da ishod tog spora može utjecati na knjižna prava, odnosno da mogu naknadno izgubiti vlasništvo na predmetnoj nekretnini iako su je kupili na sudskoj javnoj dražbi. To je, dakle, rizik koji potencijalni kupci u ovršnom postupku mogu i ne moraju preuzeti na sebe kupovinom nekretnine opterećene zabilježbom spora.

PITANJE:

Poštovani, s ocem sam sklopio ugovor  o doživotnom uzdržavanju u kojem piše da  nakon njegove smrti nasljeđujem njegov dio kuće i okućnice. Ugovor je napravljen kod javnog bilježnika te je stavljena zabilježba na gruntovnicu i sudu. Zanima me da li se nakon očeve smrti pokreče ostavinska rasprava i da li se plaća, obzirom da imam brata koji je darovnim ugovorom dobio svoj dio kuće s okućnicom.

ODGOVOR:

Poštovani, Ugovor o doživotnom uzdržavanju nije oporuka, već dvostrano obvezni ugovor kojim se jedna strana (davatelj uzdržavanja) obvezuje da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana (primatelj uzdržavanja) izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja. Upravo iz tog razloga dio kuće i okućnice koji Vam je otac dao cit. ugovorom ne ulazi u ostavinu i ne može biti predmet nasljeđivanja. Ako je otac cit. ugovorom o uzdržavanju te darovnim ugovorom koji je sklopio s drugim bratom raspodijelio cijelu svoju imovinu tada se ostavina iza njega neće provoditi jer se ostavina provodi samo u slučaju kada postoji ostavina, tj imovina koja se treba podijeliti među nasljednicima.